5G MOBILNE MREŽE

Šta je 5G?

5G je nova generacija mobilnih komunikacionih mreža koja se u tehnološkom smislu oslanja na postojeće 4G mreže, ali donosi i niz novih mogućnosti i primjena. 5G omogućava znatno veće brzine prenosa podataka, povezivanje velikog broja korisničkih i drugih uređaja, te vrlo pouzdanu komunikaciju s malim kašnjenjem (latencijom). Osim ova tri poboljšanja o kojima se najčešće govori, 5G mreža dodatno omogućava tzv. „network slicing“, odnosno dodjelu prenosnih resursa korisniku ili grupi korisnika sa različitim zahtjevima prema prioritetima uz garanciju kvaliteta servisa.


U pogledu performansi 5G mobilne mreže omogućavaju znatno veće vršne brzine prenosa podataka (reda Gb/s), a samim tim i tipične protoke na korisničkom nivou (reda nekoliko stotina Mb/s u poređenju sa nekoliko desetina Mb/s u 4G mrežama). U 5G mrežama je znatno smanjeno kašnjenje u prenosu podataka, koje teorijski može biti i manje od 1 ms, što omogućava primjenu ovih mreža u nizu scenarija koji iziskuju jako kratak odziv mreže. Dodatno su unaprijeđeni spektralna efikasnost, gustina konekcije (broj podržanih konekcija po jedinici površine), mobilnost (do 500 km/h), energetska efikasnost (potrebno je do 100 puta manje energije za prenos iste količine podataka), kao i kapacitet saobraćaja po jedinici površine.

Sa tehnološkog aspekta 5G mobilne mreže predstavljaju evolutivni korak naprijed u odnosu na postojeće 4G mreže. U osnovi obije tehnologije se nalazi OFDMA (Orthogonal Frequency Division Multiplexing Access) tehnika višestrukog pristupa. Za radio pristupni dio 5G mreže koristi se naziv NR (New Radio), za razliku od naziva LTE (Long Term Evolution) kod 4G mobilne mreže. Na 5G mobilne mreže se odnose 3GPP tehničke specifikacije od izdanja 15 i novije (3GPP Release 15).

Iako se za realizaciju NR mreža mogu koristiti svi frekvencijski opsezi koji su harmonizovani za MFCN (Mobile/Fixed Communication Networks), u Evropi su zbog propagacionih karakteristika, širine i trenutne dostupnosti, kao pogodni za ranu implemntaciju 5G mobilnih mreža u svim scenarijima njihovog korišćenja u punom kapacitetu, identifikovani opsezi 700 MHz, 3,6 GHz i 26 GHz (pionirski 5G opsezi).

Od strane 3GPP su specificirana dva režima rada 5G mobilnih mreža. U nesamostalnom (Non-Standalone - NSA) režimu rada 5G/NR pristupna mreža se povezuje za 4G/LTE mrežno jezgro, dok samostalni (Standalone - SA) režim rada podrazumijeva cjelokupnu 5G arhitekturu sa NR pristupnom mrežom i 5G mrežnim jezgrom. Očekuje se da će većina mobilnih operatora uvesti 5G u NSA režimu rada, koji će kasnije preći u SA režim rada sa punim 5G funkcionalnostima. Bez obzira da režim rada 5G mreža, LTE i NR mreže će još neko vrijeme funkcionisti paralelno.

U cilju što brže implementacije 5G tehnologije mnogi evropski operatori su primijenili tehniku dinamičkog dijeljenja spektra (DSS) koja omogućava korišćenje 4G frekvencijskih opsega i infrastrukture za pružanje 5G usluga, na bazi dijeljenja mrežnih resursa između LTE i NR korisnika. Međutim, u ovom slučaju se, zbog male širine angažovanog spektra, ne može govoriti o 5G uslugama punog kapaciteta.

Zašto je važno uvođenje 5G tehnologije?

5G se smatra jednim od najvažnijih segmenata u izgradnji digitalne ekonomije i digitalnog društva u narednoj dekadi. Značaj 5G mreža u transformaciji i ukupnom razvoju ekonomije su prepoznale sve razvijene zemlje svijeta. Imajući u vidu potencijalni uticaj na praktično sve sfere ljudskog djelovanja, blagovremeno uvođenje i dalji razvoj 5G mobilnih mreža je u mnogim državama postalo dio strategije ukupnog društvenog i privrednog razvoja.

Od 5G mobilnih mreža se očekuje da omoguće sveprisutnu ultra brzu konektivnost sa malim kašnjenjem, ne samo individualnim korisnicima, već i velikom broju povezanih objekata, kao i da kreiraju okruženje za ekspanziju tehnoloških i poslovnih inovacija u tzv. vertikalnim sektorima (industrijama koje u svrhu obavljanja sopstvene djelatnosti imaju potrebu za povezanošću), kao što su: automobilska industrija, energetika, poljoprivreda, turizam, fabrička proizvodnja, saobraćaj, transport i logistika, zdravstvo, javna administracija, upravljanje komunalnom infrastrukturom u gradovima, zaštita životne sredine i mnoge druge.

Očekuje se da 5G mreže budu katalizator četvrte industrijske revolucije (Industry 4.0), u kojoj računarski sistemi i sistemi automatizacije postepeno povezuju fizički, digitalni i biološki svijet, uz sposobnost donošenja odluka bez ljudskog učešća. Upravo 5G mreže predstavljaju sredstvo za povezivanje ovih, nekada potpuno odvojenih svjetova, jer 5G omogućava povezivanje velikog broja objekata, prikupljanje velike količine podataka i njihov prenos velikim brzinama i sa malim kašnjenjem.

S obzirom da se radi o sveobuhvatnom komunikacionom sistemu, na čiji razvoj osim potreba i zahtjeva individualnih korisnika utiču i budući digitalni poslovni modeli u različitim sektorima, za potpunu valorizaciju 5G mreža, a istovremeno i za njihov razvoj, neophodna je sinergija mobilne i ICT industrije sa jedne, i različitih učesnika iz sfere javnog i industrijskog sektora, sa druge strane. Može se reći da uspjeh 5G mreža u velikoj mjeri zavisi od obima prihvatanja od strane vertikalnih industrijskih sektora, uključujući i javni sektor na državnom i lokalnom nivou. Uspostavljanje održivog 5G ekosistma podrzumijeva kreiranje adekvatnih politika od strane nadležnih državnih organa u cilju omogućavanja efikasnog razvoja 5G infrastrukture, blagovremenu implementaciju tehnologije i brzo širenje mreže od strane mobilnih operatora i zajednički rad vertikalnih sektora, mobilnih operatora, ICT kompanija i akademske zajednice na razvoju digitalnih poslovnih modela koji koriste mogućnosti 5G mreža u cilju unapređenja poslovanja vertikalnih sektora.

Imajući u vidu kompleksnost uspostavljanja 5G ekosistema koji će doprinijeti ukupnom razvoju Crne Gore, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je obezbijedila izradu Studije o strategiji implementacije 5G mobilnih komunikacionih mreža, kao sveobuhvatnog dokumenta u kome su, između ostalog, analizirane mogućnosti i upotrebne vrijednosti nove tehnologije, identifikovani izazovi, ograničenja i barijere za uvođenje 5G mobilnih mreža i razvoj 5G infrastrukture i date odgovarajuće smjernice za njihovo prevazilaženje. Studija, koja je Agenciji isporučena u martu 2021. godine, predlaže plan aktivnosti u osam koraka koji treba da omogući uvođenje 5G tehnologije u Crnoj Gori tokom 2022. godine i razvoj 5G mreža u cilju dostizanja punog potencijala do 2030. godine. Studija predstavlja pogodnu osnovu na izradu nacionalne strategije za uvođenje i razvoj 5G mobilnih komunikacionih mreža u Crnoj Gori, čija priprema je u toku.

Vlada Crne Gore je krajem 2021. godine usvojila Mapu puta za uvođenje 5G mobilnih komunikacionih mreža u Crnoj Gori, koja specificira niz konkretnih aktivnosti koje treba da omoguće uvođenje 5G tehnologije i komercijalnu dostupnost 5G usluga u Crnoj Gori do kraja 2022. godine.

5G u Crnoj Gori

Agencija je u prethodne tri godine preduzela niz aktivnosti koje za cilj imaju uvođenje 5G tehnologije do kraja 2022. godine i stvaranje uslova za ubrzani razvoj 5G mreža u narednim godinama.

Do početka 2021. godine, kompletno je zaokružen tehnički i regulatorni okvir za korišćenje radio-frekvencija za implementaciju 5G mobilnih mreža, kako u opsezima koji su mobilnim operatorima već dodijeljeni, tako i u pionirskim 5G opsezima. Zatim, početkom 2022. godine je okončan postupak dodjele slobodnih radio-frekvencija iz opsega 2 GHz i 2,6 GHz, čime je mobilnim operatorima data mogućnost da dio resursa kojima trenutno raspolažu angažuju za implementaciju 5G tehnologije uz primjenu tehnike dinamičkog dijeljenja spektra (DSS).

U martu 2022. godine mobilni operator Crnogorski Telekom, a u julu iste godine i mobilni operator One Crna Gora, su pustili u komercijalni rad 5G mreže korišćenjem raspoloživih radio-frekvencija iz opsega 2 GHz i 2,6 GHz na bazi DSS tehnologije. Do kraja septembra 2022. godine mobilni operator Crnogorski Telekom je u rad pustio 53 NR radio bazne stanice u opsegu 2 GHz, a 5G usluge su dostupne u 19 opština u Crnoj Gori, na teritoriji gdje živi oko 70% stanovništva Crne Gore. U mreži mobilnog operatora One Crna Gora aktivno je šest NR radio banih stanica u opsegu 2 GHz i dvije u opsgu 2,6 GHz, a 5G signal je omogućen u Podgorici, Tivtu i Bijelom Polju.

U aprilu 2022. godine mobilnim operatorima Crnogorski Telekom i One Crna Gora, a u julu iste godine i mobilnom operatoru Mtel, su izdata privremena odobrenja za korišćenje radio-frekvencija iz opsega 3,6 GHz za realizaciju 5G pilot projekata u cilju testiranja 5G tehnolgije. 5G pilot projekti u cilju testiranja gigabitnog prenosa podataka se sprovode u Podgorici na lokacijama TC Big Fashion (Delta city) i zgrada tehničkih fakulteta u unutrašnjem okruženju, kao i na lokacijama Rimski trg i Prva banka u Podgorici i TKC u Tivtu u spoljašnjem okruženju.

Na planu afirmacije 5G mreža, Privredna komora Crne Gore i Agencija su početkom juna ove godine organizovale konferenciju na temu „5G-autoput digitalane transformacije”, na kojoj su Agencija i mobilnih operatori prezentovali mogućnosti nove tehnologije, status u implementaciji 5G mreža i planove za budućnost.

Paralelno sa navedenim aktivnostima, Agencija radi na pripremi postupka javnog nadmetanja za dodjelu radio-frekvencija iz opsega 700 MHz, 3,6 GHz i 26 GHz. Dodjelom radio-frekvencija iz pionirskih 5G opsega, prije svega iz opsega 3,6 GHz, stvoriće se uslovi za razvoj 5G mreža koje omogućavaju prenos podataka brzinama reda Gb/s, a u kasnijoj fazi i ostalih usluga karakterističnih za 5G. Pretpostavlja se da će 5G mreže puni kapacitet dostići tek krajem tekuće dekade. Budući da razvoj 5G mreže podrazumijeva implementaciju radio baznih stanica na znatno većem broju lokacija nego što je to bio slučaj u aktuelnim 4G mrežama (po nekim procjenama čak 3-4 puta više lokacija), uz dovođenje optičkog privoda do svake 5G radio bazne stanice, ključni preduslov za brzo širenje dostupnosti 5G usluga je omogućavanje efikasne izgradnje elektronske komunikacione infrastrukture. Sa druge strane, jednako važan preduslov za postizanje punog potencijala ove tehnologije je njeno prihvatanje od strane vertikalnih industrijskih sektora i individualnih korisnika. Jasno je da se radi o kompleksnom zadatku u čije rješavanje je potrebno uključivanje cijelog društva-države, regulatora, operatora i privrede, kako bi 5G što prije ostvario puni potencijal u Crnoj Gori i kako bismo svi kao društvo imali pune benefite od njegove upotrebe.